Progesteron mnogi nazivaju čudotvornim hormonom. On to možda i nije, no po mnogočemu jest izuzetan hormon, a ponajprije po svome osnovnom djelovanju – održanju trudnoće, na koje upućuje već i samo njegovo ime: lat. pro + gestatio¸ za + trudnoća.
Progesteron priprema tijelo za trudnoću i porođaj, pa dok estrogen dominira prvom fazom menstruacijskog ciklusa (omogućuje ovulaciju, a time i oplodnju), progesteron dominira drugom kako bi stimulirao rast endometrija za prihvat jajašca ako je došlo do oplodnje. Ako je ona izostala, razina progesterona se smanjuje, dok u slučaju trudnoće raste. Progesteron luče jajnici tijekom reproduktivnoga životnog razdoblja, a posteljica u trudnoći.
Premda progesteron sudjeluje u razvoju sekundarnih ženskih spolnih karakteristika u pubertetu, on nije isključivo ženski hormon, niti se njegovo djelovanje ograničava na spolnost i reprodukciju. Iako se većina progesterona izluči u drugoj polovici menstruacijskog ciklusa, progesteron je zapravo prekursor za većinu drugih steroidnih hormona, pa je njegova važnost u našem tijelu tim veća i nadilazi ulogu samo spolnog hormona.
Između ostalog, progesteron ne samo da djeluje zaštitnički na maternicu i dojke nego i na živčani sustav u cijelosti – svaka stanica našeg tijela posjeduje receptor za taj hormon, a u mozgu je razina progesterona dvadesetorostruko veća nego u krvnom serumu.
Djelovanje progesterona
Progesteron ima važnu ulogu u tijelu i djeluje na više razina.
Budući da je nadležan za pripremu endometrija za moguću trudnoću, regulira i njegovo ljuštenje ako do trudnoće ne dođe. To mjesečno ljuštenje endometrija jest menstruacija, koja kao takva ima važnu ulogu u zaštiti od nastanka zloćudnih tvorbi endometrija.
Uz to što ima ključnu ulogu u pripremanju maternice za trudnoću i omogućuje menstruaciju, progesteron ima vrlo važnu ulogu u središnjemu živčanom sustavu jer se veže za receptore gama-aminobutrične kiseline u mozgu i na taj način djeluje opuštajuće. Time se objašnjavaju promjene u raspoloženju, razdražljivost i depresivna stanja koja se javljaju već s prvim znacima smanjene proizvodnje progesterona i rada jajnika.
Uza sve to progesteron:
- ima važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi
- pridonosi zdravlju urinarnog trakta
- utječe na zdravlje živčanog sustava i moždane funkcije
- sudjeluje u očuvanju gustoće kostiju
- regulira tekućine u tkivima i djeluje diuretički
- osigurava zdrav san
- važan je za očuvanje organizma u stresnim situacijama
- djeluje sedativno i antidepresivno, a u trudnoći i analgetički
- sudjeluje u pretvaranju masti u energiju
- regulira proizvodnju hormona štitnjače
- jača imunosni sustav.
Ipak, jedna od najvažnijih zadaća progesterona jest reguliranje razina ostalih hormona, a ponajprije estrogena i testosterona. Progesteron je potreban u tkivu dojki i maternice kako bi ograničio proliferacije stanica koju stimulira estrogen. Kad se progesteron prihvati za progesteronski receptor, taj pokreće akciju uspostavljanja kontrole nad estrogenskim receptorima. Manjak progesterona stoga najčešće rezultira neizbalansiranim estrogenom.
Previše ili premalo?
Kolebanja i manjak progesterona mnoge žene osjete već u svojim ranim tridesetima, a značajan broj njih od sredine tridesetih – prvi menstruacijski ciklus u kojem je izostala ovulacija odrazit će se na razine progesterona. U tridesetima su uzroci za javljanje manjka progesterona raznolike prirode, a povezuju se uglavnom s neodgovarajućom prehranom i neogovarajućom kvalitetom hrane, inzulinskom rezistencijom, tjelesnom neaktivnošću, a ponajviše sa kroničnim stresom.
Povezanost kroničnog stresa i manjka progesterona, a time i hormonske neravnoteže, lako je objasniti. Kad organizam trpi fizički ili psihički stres, proizvodi veće količine kortizola, hormona nadbubrežnih žlijezdi, koji je nadležan za odgovor organizma na stres. No kako je progesteron prekursor kortizola, kad se razine kortizola povećavaju, razine progesterona se smanjuju. Jak ili dugotrajan stres dakle izaziva manjak progesterona, uz koji se nerijetko nadovezuje estrogenska dominacija. Nažalost, budući da je stres sve češći pratilac današnjeg života, u sve većeg broja mladih žena i onih u ranoj perimenopauzi javljaju se tegobe i problemi koji upućuju na neodgovarajuće razine progesterona.
Simptomi manjka progesterona djeluju u podjednakoj mjeri na fizičkom i psihičkom planu te u početku ne moraju predstavljati stvarne zdravstvene probleme, već stalne ili povremene tegobe koje utječu na kvalitetu života žene: česte promjene raspoloženja, gubitak koncentracije, tjeskoba ili depresija, izraženi simptomi PMS-a, neredoviti menstruacijski ciklusi ili izostanak menstruacije, anovulacija, izvanmenstruacijsko krvarenje, glavobolje, napetost u grudima, smanjena spolna želja, slab san ili nesanica, kroničan umor.
Nerijetko se javlja i problem s regulacijom tjelesne težine jer su razine progesterona usko povezane s pravilnim radom štitne žlijezde (najodgovornije za metabolizam), ali i s regulacijom vode u tkivima.
Progesteron djeluje kao prirodni diuretik, stoga se manjak progesterona ogleda u zadržavanju vode u tkivima, otečenosti i napuhnutosti.
Simptomi progesteronske dominacije ili viška progestrona
Do viška progesterona u tijelu dolazi rjeđe zahvaljujući tome što se dio progesterona konvertira u druge steroidne hormone, no do progesteronske dominacije ipak nerijetko dolazi u menopauzi, s osjetnim padom razina estrogena, dok je u perimenopauzi najčešće povezana s neodgovarajućim dozama nadomjesne progesteronske terapije, posebno kad se progesteronske kreme uzimaju na svoju ruku, u neprimjerenim količinama i na neprimjeren način te u neskladu s potrebama organizma.
Simptomi viška progesterona najčešće se očituju među ostalim kao osjetljivost grudi, promjene raspoloženja, potištenost, letargija, gubitak spolne želje, suhoća spolovila.
Više razine progesterona u nekim slučajevima mogu rezultirati povećanim lučenjem kortizola i simptomima tipičnim za povišene razine kortizola kao što su pojačan apetit uz dobitak na tjelesnoj težini i abdominalno nakupljanje masnoće.
Progesteron i perimenopauza
S vremenom, simptomi manjka progesterona mogu napredovati i intezitetom i opsegom, pa tegobe postaju izraženije, a javljaju se i veći ili manji zdravstveni problemi. To najčešće pogađa žene u perimenopauzi, vremenu kada žena još ima menstruaciju, ali se ciklus skraćuje, pa nastupa obilno krvarenje, stvaraju se miomi i ciste dojki ili jajnika. Menopauza neizbalansiranom progesteronu samo pridodaje kolebanje u razinama i drugih hormona, do čega u tom razdoblju prirodno dolazi.
Emotivno pak stanje perimenopauze i menopauze možemo nazvati vrlo burnim jer manjak progesterona donosi razne promjene raspoloženja , zbog čega pati i žena i njena okolina.
