Mnoge su žene iskusile promjenu menstruacijskog ciklusa u razdobljima pojačanog stresa. Međutim, izostanak menstruacije ili njeno kašnjenje tek su jedan od vidljivih dokaza utjecaja stresa na funkcioniranje našeg tijela. Kroničan stres, odnosno visoke razine adrenalina i korzitola utječu na regulaciju proizvodnje spolnih hormona, no nažalost ostavljaju traga gotovo na svim tjelesnim organima i funkcijama.
U stresnim situacijama nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormone koji nas tjeraju na akciju: adrenalin, noradrenalin i kortizol. Kako su oni zaduženi da pripreme organizma za borbu ili bijeg, ubrzavaju rad srca, sužavaju krvne žile, podižu razinu šećera u krvi i krvni tlak. Čula su nam u takvim trenucima izoštrena, misli usredotočene, mišići napeti i puni smo energije. No takvo pojačano lučenje, iako nam pomaže spasiti glavu, nije namijenjeno da se zloporabi prečesto. Ako naše tijelo stalno zahtjeva od nadbubrežnih žlijezda da luče adrenalin, s vremenom bi se te žlijezde mogle iscrpiti, odnosno mogle bi biti u nemogućnosti raditi punim kapacitetom. Taj takozvani umor ili iscrpljenost nadbubrežnih žlijezdi nije bolesno stanje, već više skup simptoma koji ukazuju na preopterećenost nadbubrežnih žlijezdi, odnosno na kronični stres.
Zdrave nadbubrežne žlijezde luče tri vrste hormona (glikokortikoide, mineralokortikoide i androgene hormone) koji doslovce reguliraju desetke tjelesnih funkcija. A to znači da zbog stresnog života i preopterećenih nadbubrežnih žlijezdi možemo očekivati kojekakve veće ili manje zdravstvene tegobe, kao što su:
Anovulacija i promjene menstruacijskog ciklusa
Kroničan emocionalni ili fizički stres – uključujući u to i iscrpljujuće dijete i fizičke aktivnosti – može dovesti do nepovoljnog omjera estrogena i progesterona, odnosno do estrogenske dominacije, koja za posljedicu ima izostanak ili pomjeranje ovulacije i poremećaj ili izostanak menstruacije.
Osteoporoza
Ako nadbubrežne žlijezde zbog stresnog podražaja prečesto luče kortizol, on bi mogao pridonijeti pojavi ili pogoršanju osteopenije ili osteoporoze. Progesteron koji pridonosi izgradnji koštanog tkiva mora se boriti s velikim količinama kortizola koji sprečava izgradnju kosti. Tko u toj borbi pobjeđuje, ovisi o dugotrajnosti stresa, našim godinama, prehrani i životnom stilu.
Debljina
Stresni događaj potiče lučenje kortizola koji šalje glukozu, to jest šećer u stanice kako bi one imale snage za borbu ili bijeg. No dvadesetak minuta poslije, one će zatražiti još. Još, i to bilo čega, a najbolje slatke, masne i slane hrane. Iako time možemo opravdati svoju želju za čokoladom, grickalicama i brzom hranom, malo nam to znači kad se nakupe neželjeni kilogrami.
Poremećen rad štitnjače
Nadbubrežne žlijezde i štitna žlijezda vrlo su bliske. Kad su umorne nadbubrežne žlijezde, umori se i štitnjača, pa počinje lučiti premalo ili pak previše hormona. A u zavisnosti od toga možemo razviti simptome hipertireoze ili hipotireoze, čime si stvaramo cijeli niz dodatnih zdravstvenih problema.
Predmenstruacijsiki sindrom (PMS)
Previše kortizola u optjecaju stimulira razdražljivost, srditost i bijes, a kronično povišene razine kortizola neposredan su uzrok javljanja estrogenske dominacije koja pridonosi pogoršanju predmenstruacijskog sindroma. Kortizol utječe također na podizanje razine prolaktina u krvi, a prolaktin pak destimulira proizvodnju progesterona, čime se dodatno pridonosi estrogenskoj dominaciji.
Srčane tegobe
Pretjerano i prečesto lučenje adrenalina i noradrenalina opterećuje rad srca. To znači da s vremenom srce može početi raditi nepravilno, što možemo osjetiti kroz neujednačen ritam otkucaja i bolove i stiskanje u području srca. U osoba s već postojećim srčanim problemima kroničan stres na duge staze može na kraju dovesti i do srčanog udara.
Akne i ispadanje kose
Budući da hormoni nadbubrežnih žlijezdi izazivaju stezanje krvnih žila i periferne cirkulacije, naša koža pod stresom ostaje gladna. Kad se tome pridoda hormonska neravnoteža koju uzrokuje stres, ne čudi što stres direktno utječe na naš izgled. Akne, hiperpigmentirane dijelove kože, razne osipe i ekceme i stanjenost kože ili pojačano ispadanje kose najčešće možemo zahvaliti stresu.
Pad imuniteta
Previše kortizola u krvi smanjuje obrambene sposobnosti tijela pa smo skloniji infekcijama i ponovnom javljanju nekih zdravstvenih problema (npr. izbijanje herpesa najčešće je u stresnim situacijama).
Zdravlje stanice
Kortizol koji kruži tijelom utječe na naše gene i mijenja ih, a može promijeniti i genetsku strukturu stanice i promijeniti joj ćud. Iako se ne može dokazati, stres se ne isključuje kao okidač za razne novotvorine u organizmu, pa i one zloćudne.
