Svakodnevno koristimo izraz “hormoni”. Koliko znamo o tome što su hormoni, kako djeluju, što djeluje na hormone i kako ćemo prepoznati je li došlo do poremećaja njihova lučenja, odnosno do hormonske neravnoteže?
Riječ hormon potječe od grčke riječi koja znači pokretati ili poticati, što u najkraćim crtama opisuje ulogu hormona u organizmu. Hormoni su naime pokretači važnih biokemijskih procesa u tijelu jer djeluju kao kemijski glasnici između tkiva i žlijezdi. A to je, uz rad neuroprijenosnika, preduvjet za regulaciju i usklađenost djelovanja svih organa u našem tijelu. Već su i najmanje količine hormona dovoljne za postizanje učinka, dok njihov nedostatak dovodi do promjena u organizmu i rezultira pojavom raznih simptoma i narušenom kvalitetom života, a u krajnjim slučajevima i mogućim bolesnim stanjima.
Mali, ali moćni
Hormoni se stvaraju najvećim dijelom u različitim žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem, odakle se luče u krv, a potom krvlju prenose do mjesta gdje trebaju djelovati direktno na DNK oko trilijun stanica ili, bolje rečeno, na svaku stanicu našeg tijela. U stanicama se prihvaćaju za hormonske receptore (postoji odgovarajući receptor za svaki hormon, ali i za mjesto njegova djelovanja) kako bi mogli omogućiti valjanu komunikaciju između žlijezdi koje izlučuju hormone, mozga i niza ciljnih organa i tkiva, odnosno kako bi mogli prenijeti poruku stanici da pokrene sintezu bjelančevina. U važnosti te poruke leži i važnost hormona.
Bjelančevine su naime osnova svih stanica cijelog našeg organizma i u tom smislu djeluju na razne načine. Na primjer, strukturne bjelančevine oblikuju kosti, kožu, žile, kosu, vezivno tkivo i ostale strukturne dijelove tijela, katalizatorsko djelovanje bjelančevina koje nazivamo enzimi važno je za proizvodnju energije, neuroprijenosnici, također bjelančevine, nužni su za neurološke funkcije, protutijela pak za imunološku obranu organizma, neke se bjelančevine mogu vezati s metalima kao na primjer hemoglobin, a neke s lipidima u lipoproteine poznatije i kao kolesterol… Neki od hormona i sami su bjelančevine, dok su drugi steroidi. Ukratko, tijelu trebaju različiti tipovi bjelančevina, a za njihovu sintezu nužni su hormoni. Bez hormona pokretanje i usklađivanje niza biokemijskih procesa u različitim tkivima i organima ne bi bilo moguće.
Cijelog našeg života nama su svakodnevno potrebne nove količine stanica kako bi se njima nadomjestile one oštećene i odumrle. Sve stanice svih organa našeg tijela, od krvnih zrnaca i kože do sluznice crijeva i kosti, imaju svoj određeni vijek, od stvaranja do odumiranja, stoga tijelo neprestano potrebuje i proizvodi nove stanice kako bi se regeneriralo. Sve dok su naše stanice u mogućnosti obnavljati se i time si produžiti život, dotad smo i mi to u mogućnosti. Ili, slikovito rečeno, mladi smo onoliko koliko su mlade i naše stanice, a u stanju smo regenerirati se onoliko koliko to mogu i one.
Za proizvodnju svih tih potrebnih nam novih stanica nužne su bjelančevine, a bjelančevine ovise o hormonima koji reguliraju njihovu proizvodnju. Pojednostavnjeno, smanjeno lučenje hormona znači i smanjenu proizvodnju raznih tijelu potrebnih bjelančevina, a slijedom toga i smanjenu mogućnost regeneracije tkiva i organa, ukratko – starenje organizma.
