Stres je bio, jest i uvijek će biti dijelom našeg svakodnevnog života. On je, štoviše, nužan jer bez njega ne bismo bili sposobni odgovoriti na razne životne izazove. Stres je zapravo reakcija našeg tijela na stresore, tj. unutarnje ili vanjske podražaje, događaje ili situacije koje doživljavamo kao prijetnju.
U stresnim situacijama nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormone koji nas tjeraju na akciju: adrenalin, noradrenalin i kortizol. Kako su oni zaduženi da pripreme organizam za borbu ili bijeg, ubrzavaju rad srca, sužavaju krvne žile, podižu razinu šećera u krvi i krvni tlak. Čula su nam u takvim trenucima izoštrena, misli usredotočene, mišići napeti i puni smo energije.
No takvo pojačano lučenje, iako nam pomaže spasiti glavu, nije namijenjeno da se zloporabi prečesto.
S vremenom, zbog stresnog života i preopterećenih nadbubrežnih žlijezdi mogu javiti kojekakve veće ili manje zdravstvene tegobe.
Kortizol – glavni hormon stresa
Prevladavajući hormon koji nadbubrežne žlijezde luče u stresnim situacijama jest kortizol (glukokortikoid), a namjena mu je da tijelo mobilizira i osigura mu energiju koja mu je potrebna za prevladavanje problema.
Glavni okidači pojačanog lučenja kortizola jesu tjelesni napori (npr. intenzivno treniranje ili naporan i dugotrajan rad) i psihosocijalni stresori (npr. problemi na radnom mjestu ), ali i gladovanje te negativne misli.
Razine kortizola variraju tijekom dana, s tim da su u zdrave osobe najviše ujutro, smanjene tijekom popodneva, a najmanje kasno navečer, dobu dana namijenjenom smanjivanju svih aktivnosti i počinku.
Budući da je kortizol hormon zadužen za trenutačnu proizvodnju energije, tijekom dana pojačano se luči u svim situacijama koje u tijelu izazivaju stres.
Međutim, ako neprestano prolazimo jednu stresnu situaciju za drugom, u tijelu će biti više kortizola nego što mu je potrebno.
Kako povišene vrijednosti kortizola utječu na organizam?
Debljina
Stresni događaj potiče lučenje kortizola koji šalje glukozu, to jest šećer u stanice kako bi one imale snage za borbu ili bijeg. No dvadesetak minuta poslije, one će zatražiti još. Još, i to bilo čega, a najbolje slatke, masne i slane hrane.
Poremećen rad štitnjače
Nadbubrežne žlijezde i štitna žlijezda vrlo su bliske. Kad su umorne nadbubrežne žlijezde, umori se i štitnjača, pa počinje lučiti premalo ili pak previše hormona. A u zavisnosti od toga možemo razviti simptome hipertireoze ili hipotireoze, čime si stvaramo cijeli niz dodatnih zdravstvenih problema.
Estrogenska dominacija
Kronično povišene razine kortizola neposredan su uzrok javljanja estrogenske dominacije. Ona kod žena, između ostalog, pridonosi pogoršanju predmenstruacijskog sindroma, izostanak ili pomjeranje ovulacije te poremećaj ili izostanak menstruacije, a kod muškaraca utječe na proizvodnju testosterona. Kortizol također utječe na podizanje razine prolaktina u krvi, a prolaktin pak destimulira proizvodnju progesterona, čime se dodatno pridonosi estrogenskoj dominaciji.
Osteoporoza
Previše kortizola u optjecaju može pridonijeti pojavi ili pogoršanju osteopenije ili osteoporoze. Progesteron koji pridonosi izgradnji koštanog tkiva mora se boriti s velikim količinama kortizola koji sprečava izgradnju kosti.
Srčane tegobe
Pretjerano i prečesto lučenje adrenalina i noradrenalina opterećuje rad srca. To znači da s vremenom srce može početi raditi nepravilno, što možemo osjetiti kroz neujednačen ritam otkucaja i bolove i stiskanje u području srca. U osoba s već postojećim srčanim problemima kroničan stres na duge staze može na kraju dovesti i do srčanog udara.
Problemi s kožom i ispadanje kose
Budući da hormoni nadbubrežnih žlijezdi izazivaju stezanje krvnih žila i periferne cirkulacije, koža pod stresom ostaje gladna. Kad se tome pridoda hormonska neravnoteža koju uzrokuje stres, ne čudi što stres direktno utječe na naš izgled. Akne, hiperpigmentirane dijelove kože, razne osipe i ekceme i stanjenost kože ili pojačano ispadanje kose najčešće možemo zahvaliti nebalansiranim razinama kortizola.
Pad imuniteta
Previše kortizola u krvi smanjuje obrambene sposobnosti tijela pa smo skloniji infekcijama i ponovnom javljanju nekih zdravstvenih problema (npr. izbijanje herpesa najčešće je u stresnim situacijama).
Zdravlje stanice
Kortizol koji kruži tijelom utječe na naše gene i mijenja ih, a može promijeniti i genetsku strukturu stanice i promijeniti joj ćud. Iako se ne može dokazati, stres se ne isključuje kao okidač za razne novotvorine u organizmu, pa i one zloćudne.
