HORMONSKA RAVNOTEŽA I NERAVNOTEŽA

Tijelo zdrave žene proizvodi među ostalim hormonima i ženske spolne hormone estrogene i progesteron, ali u maloj mjeri i muške spolne hormone (androsterone), od kojih najviše testosteron. Spolni hormoni, osim što ključni su za razvoj spolnih organa i aktiviranje spolnog ponašanja, iznimno su važni i za niz drugih tjelesnih funkcija.

Po kemijskom sastavu ubrajaju se u steroidne hormone (složene lipidne molekule nastale nizom kemijskih reakcija od kolesterola), a njihovu sintezu regulira tzv. osovina hipotalamus-hipofiza-jajnici.

Što je hormonska ravnoteža?

U zdravom stanju naše tijelo održava odgovarajući omjer estrogena, progesterona i testosterona cijelog života. Ti hormoni djeluju na principu povratne sprege i međudjelovanja između mozga, spolnih i nadbubrežnih žlijezdi. Optimalno, hormoni bi trebali zajednički djelovati skladno, poput dobro uvježbana orkestra, jer promjena u vrijednostima jednog hormona neizbježno vodi do promjena u drugima. Estrogen i progesteron su primjerice antagonisti. Djeluju tako da reguliraju jedan drugog i drže se međusobno pod kontrolom, ali ne djeluju nezavisno. U zdravom tijelu svi su hormoni timski igrači, ako koji do od njih prestane biti, zdravlje organizma je ugroženo.

Razine hormona reguliraju se u zavisnosti od koncentracije koja je potrebna da određeni hormon postigne željeni učinak na mjestu svog djelovanja, ali i u zavisnosti od vremena kad se luči. Naime, cirkulirajuće razine hormona u krvi nisu stalne, već variraju ne samo tijekom ženina menstruacijskog ciklusa (ciklički ritam) i životnih razdoblja nego i tijekom dana (cirkadijani ritam). I prosječne apsolutne vrijednosti hormona mogu se razlikovati od žene do žene. Što je normalno za jednu ženu, odnosno osjeća se kao normalno, ne mora nužno odgovarati za drugu, stoga se vrijednosti hormona promatraju u njihovu relativnom omjeru.

Što je hormonska neravnoteža?

Upravo kad govorimo o uvjetno rečeno normalnim omjerima hormona, odnosno omjerima koji su za tijelo optimalni, koristimo izraz hormonska ravnoteža. Međutim ta hormonska ravnoteža nije statična, nepromjenjiva kategorija. Radi se zapravo o dinamičkoj ravnoteži koja podrazumijeva stalno variranje unutar referentnih vrijednosti. No kad razine hormona izađu izvan tih okvira, kad su hormoni u takvu omjeru da ne mogu djelovati optimalno, biti u potpunosti učinkoviti, govorimo o stanju koje nazivamo hormonska neravnoteža (hormonski disbalans), a ono se ogleda kroz niz raznih simptoma.

To se stanje ogleda kroz niz raznih simptoma koji utječu na kvalitetu života, izgled i raspoloženje, dok dugotrajna neravnoteža hormona može dovesti do kroničnih tegoba, ali i povećava rizik za obolijevanje od ozbiljnih bolesti (depresije, autoimunih bolesti, krvožilnih bolesti i dr.).